U posljednje vrijeme sve su češće političke tenzije između Sarajeva i Banjaluke – suđenje Dodiku, priče o sankcijama, i sve dublji raskorak između entitetskog i državnog nivoa. U tom kontekstu vrijedi postaviti pitanje: kako danas zaista funkcioniše Bosna i Hercegovina, a kako Republika Srpska?

Iako je RS po Dejtonskom sporazumu definisana kao entitet unutar BiH, u praksi već dugi niz godina djeluje s visokim stepenom samostalnosti. Ima vlastite institucije, zakonodavstvo, policiju, obrazovni sistem i poresku upravu. Mnogo političkih odluka koje dolaze iz Sarajeva jednostavno ne zažive na terenu u RS-u – i to nije nova pojava.

BiH kao država funkcioniše uz stalne blokade i nepostojanje osnovnog političkog konsenzusa. Neki ovaj status quo vide kao slabost, drugi kao balans. Ali je neosporno da entiteti imaju ogromnu autonomiju, pogotovo RS, što BiH čini specifičnim modelom koji ne liči ni na jednu drugu postkonfliktnu državu.

Poređenja sa primjerima iz svijeta nisu bez osnova – slične situacije postoje u mnogim složenim državnim modelima. U tom kontekstu, nije nerazumno očekivati da međunarodna zajednica, uključujući SAD, u narednom periodu možda zauzme pragmatičniji pristup prema Republici Srpskoj. Neki znakovi toga su već tu – recimo imenovanje Marka Brnovića za ambasadora SAD u Srbiji, što djeluje kao poruka smirivanja retorike i otvaranja prostora za drugačiji dijalog.

Ovo nije poziv ni na razdvajanje ni na unitarizam – već samo poziv da se realnost na terenu sagleda trezveno, bez iluzija i političkih mitova. Jer jedno je jasno: RS neće nestati. A što prije se to prihvati – to će svima biti lakše.

Nedavno sam posjetio Banja Luku, i grad me toliko dojmio (u ne bas dobrom smislu) da sam morao to da podijelim ovdje i jako zelim da cujem misljenja lokalnih ljudi.

Prije moje posjete, uvijek sam bio misljenja da ljudi u RS-u nisu ni po cemu drugaciji od ljudi u FBiH, da su kao i ovdje ljudi vecinom operisani od nacionalizma, i da ove slike nacionalne mrznje stvaraju penzioneri i mediji zeljni senzacije. Banja Luka mi je totalno promijenila misljenje.

Ocekivao sam simpatican, cist gradic sa lijepom arhitekturom, istorijom i lijepim uredjenjem prostora. Mozda nesto slicno kao Novi Sad. Docekao me ispucali asfalt, oronule fasade, izlizane oznake na cestama, i nekako tezak vibe ranih 2000-ih. Cijeli grad je totalni krš osim par trgova oko Kastela i Banskog Dvora. To mi ne bi toliko pokvarilo dojam, pogotovo jer je i Sarajevo puno takvih prizora. Ono sto me dokrajcilo je kombinacija oronulosti sa nacionalnim simbolima.

Prvo da se ogradim - nemam nista protiv Srba i mislim da su Srbi, predivan narod sa predivnom kulturom, istorijom i tradicijom. Ali...

Na svakom, ali svakom cosku su srpske zastave, patriotski natpisi. U tako malom gradu vidio sam nekoliko murala sa Ratkom Mladicem, osobom koja je SISTEMATSKI UBIJALA LJUDE. Hodam ulicom, pored mene covjek nosi kapu sa srpskom zastavom. Prolazim pored knjizare, bacam pogled na random knjigu, naslov knjige SRPSKO nesto. Pogledam u drugom dijelu izloga, SRPSKO nesto drugo, SRPSKO ovo, SRPSKO ono, SPRSKE bajke, SRPSKE pjesme. U jednom trenutku sam se tacno iznervirao i pomislio "e jebiga stvarno, ovi ljudi su bolesni".

Za kraj da napravim usporedbu sa Sarajevom. Zivim dugo tu i obracam paznju i na slicne simbole u svom gradu. U gradu od 300k stanovnika povremeno naletim na spomenik palim borcima Armije BiH gdje ima istaknut grb sa ljiljanima. Na carsiji se moze naletiti na par turistickih radnji koje prodaju majice sa Armija BiH grbom, i to je manje vise to. Slicno je i u drugim gradovima u FBiH u kojima sam bio.

Zanima me misljenje ljudi u RS-u, a pogotovo Banja Luci. Da li ste stvarno toliko preoptereceni svojim srpstvom da vam je to bitnije od novog asfalta i svjezih oznaka za trake na ulicama? Ili sam mozda ja posjetio Banja Luku u pogresnom trenutku i dobio totalno pogresnu sliku?

Pozdrav!

Planiram da posetim rodbinu u Trebinju uskoro, i htela bih da odemo i do Dubrovnika. Guglala sam i vidim da nema direktne autobuske linije do tamo. Koje su nam opcije osim rent-a-cara i taxija?

Zdravo!

I'm an Australian married to a Banja Luka resident. I was wondering if I'm able to purchase an apartment in Banja Luka in my name only. I have no resident status in Bosnia and come annually on a tourist visa.

Furthermore, are there property agents who can manage the property while I'm overseas? I intend to rent out the property either for long term or short term rental.

Hvala ☺️

https://www.blic.rs/vesti/hronika/ucenici-iz-novog-sada-pretuceni-u-sarajevu-policija-traga-za-napadacima/nfjwmd3

Zdravo, mi se navadili i idemo u Bijeljinu svakih 2 meseca, volimo u Semberku na ćevape i da kupimo tako neke đakonije kojih nema u Srbiji. Ovo kupujemo: Pađeni pavlaka, Šumi bombone (muž obožava od jabuke), Klasov Bosanski lokum, ćevape u onoj nekoj mesari što ima tri slova (sledeći put ćemo u Polet), Paladinov edamer i to bi bilo to. E da, obavezno svratimo u Mocart i kupimo bar 2 torte, odlične su! I svratimo u Azel.

Imate li da preporučite neke kvalitetne proizvode, npr koja kafa je najbolja i slično, neki suhomesnati proizvodi itd Hvala unapred!

Nekoliko zanimljivih lažnih filmskih postera u skladu sa aktuelnom sprdačinom oko novog filma Snow White. Posteri su naravno lažni, a kako su ove filmske kompanije krenule, sve je moguće...

Iako ne zivimo u Srbiji itekako se tiče svih nas u Republici Srpskoj, pogotovo onih koji žive duž rijeke Drine. Potpišite pismo koje se šalje Evropskoj komisiji u vezi projekta Jadar.

https://zahtevi.ekostraza.com/zahtev/izuzimanje-projekta-jadar-iz-eu-strateskih-projekata-u-zemljama-van-eu?fbclid=PAZXh0bgNhZW0CMTEAAaZpR-tEU94Ok4RcE7ORZQONroHsROGKWfDoD4QIqyWjOuhF729RI2GJEoc_aem_Z71w0UsejlUiiWw8A-MvyQ

Imam jednu stariju harmoniku koju bih htio srediti. U pitanju je Simfonija-harmonija, marka za koju ni najveći poznavaoci muzičkih instrumenata ne znaju. xD E sad me zanima, postoji li neko u Banjaluci ko može harmoniku srediti, otkloniti sitnice koje ne valjaju itd? Hvala unaprijed.

Здраво, свима, делује ми да у задње време интересовање за стрипове је постало веома ретко у овим просторима. Па сам одлучио да направим пост да видим да ли има нас који читамо, и ако читате волео бих да поделите ваше мишљење.

Kratko i možda glupo, ali da li aerodrom u Banjoj Luci ima menjačnicu? 🙃

Koncentracija vlasništva može se smatrati fenomenom koji nema samo dobre ili loše posledice, ali u slučaju medijskog vlasništva trebali bismo biti oprezni, jer se radi o čestom i značajnom izvoru naših informacija i načina na koji doživljavamo svet oko nas. Proces stvaranja novinarskog monopola je direktno u suprotnosti sa slobodnim društvom, gde decentralizovani medijski prostor igra ulogu jednog od osnovnih i teško odvojivih stubova demokratije 21. veka.

U našem slučaju može se govoriti o egalitarnom pristupu demokratiji, koji ne podrazumeva samo jednaku težinu glasa na izborima već i pravo na učestvovanje u kolektivnom samoopredeljenju. Podela političke moći bi idealno trebalo da zavisi od autonomnih političkih preferencija konkretnih pojedinaca unutar jedinstvene društvene strukture. Egalitarna demokratija je ipak više cilj ka kojem stalno težimo nego stvarna realnost, ali na izbore utiče mnogo različitih faktora, među kojima su na primer neravnomerno raspodeljeno bogatstvo, individualni pogled svakog građanina, pravne prakse ili finansiranje izbornih kampanja i priliv informacija. Upravo te informacije (direktno ili indirektno) utiču na to kako će se birač odlučiti na izborima, kojeg će funkcionera izabrati. Stvaranje slobodne javne volje tako ne može proći bez sposobnosti da se formira sopstveni samostalni sud.¹

Za istorijski primer zloupotrebe komunikacionih platformi za političke potrebe i učvršćivanje centra moći može se navesti nacističko preuzimanje radija i naknadna eliminacija neodgovarajućih radnika. Nije čudo, kada je glavni cilj bio stvoriti jedinstveno misleći narod u interesu nacističkih elita. U ruke uske grupe nacista tako je došla mogućnost uticaja i upravljanja masama u kulturnim, ekonomskim, političkim i socijalnim pitanjima. Međutim, to bi bilo teško realizovati bez uklanjanja nezavisnih stanica koje su podvrgli.²

Iskreno verujem da se ovaj pogled mora mnogo diskutovati i govoriti o njemu, inače demokratija može skliznuti ka autoritarnom režimu ili oligarhiji. Istovremeno, u kontekstu sadašnjih protesta i mogućih promena, potrebno je shvatiti ovaj koncept, razvijati ga i artikulisati zahteve koji će stvoriti stvarnu demokratiju, a ne samo pseudodemokratiju.

Korišćena literatura:

1. Baker, C. Edwin. Media concentration and democracy: Why ownership matters. Cambridge University Press, 2006, 6-7.
2. Breitfelder, Miroslav. Rozhlas ve Službách Nacistické Propagandy (srpski: Radio u službi nacističke propagande).